Filatelistički pribor

Filatelija je nezamisliva bez pribora i dobre literature, pa tako u mnogim državama postoje tvornice koje proizvode isključivo filatelistički pribor ili filatelističku literaturu.

U filatelistički probor ubrajamo :

pincete
povećala
albume
zubomjere
zaštitne trake i folije
klasere
katalog boja
svjetiljke
bilježnice
izložbene listove
blanko listove


Pincete služe za prenošenje poštanskih marka i njihova je uloga da se izbjegne hvatanje maraka prstima kako se s prstiju ne bi prenijela masnoća i druge tvari na marke.
Pincete se uglavnom koriste prilikom ulaganja ili vađenja poštanskih maraka iz albuma i klasera, te za pridržavanje poštanskih maraka pri analizi vodoznaka i promatranja maraka.

Pincete moraju biti izrađene od nekorozivnog materijala: srebro, zlato, čelik, plastika ili drvo, a razlikuju se po duljini, obliku i izgledu vrha pincete koji može biti šiljast, kljinast i trapezast.

Nikako ne preporučamo korištenje anatomskih, kirurških, kozmetičkih i drugih pinceta budući da one mogu oštetiti marku.
Pincetu treba držati lagano, bez stiskanja – tek toliko da marka ne ispadne, a poželjno ju je prije svakog korištenja obrisati suhom krpom ili vatom.


Povećala su optički pribor i služe za promatranje i proučavanje poštanskih maraka.
One uvećavaju detalje na markama za 2,5 do 10 i više puta. Najbolje je koristiti leću promjera od najmanje 15 do 80 i više milimetara. Neki tipovi povećala imaju integriranu lampicu i kao takve služe za promatranje maraka pri slabijem svjetlu.

 

 

 

Zubomjeri, uz pincete i povećala, spadaju u važniji filatelistički pribor. Pomoću zubomjera se kontroliraju zupci na markama, pretisci maraka i veličina poštanskih maraka. Pretežno su pravokutnog oblika i dolaze u raznim oblicima (135 x 85 mm , 140 x 70 ili 150 x 80 mm ) , a na njima se nalaze oznake različitih zupčanja maraka. Pojedini zubomjeri, uz oznake zupčanja, imaju i oznake dijagonala pretiska izraženih u stupnjevima.

 

 

 

Albumi za poštanske marke su izrađeni u različitim veličinama i debljinam, a međusobno se najviše razlikuju po broju listova koji su od tvrdog kartonskog papira u bijeloj ili crnoj boji. Listovi su uvijek jednobojni bez posebnih oznaka i fotografija i međusobno su povezani samo ljepilom ili platnenim povezom koji je čvršći i dugortajniji.



Džepovi na listovima mogu biti različitih dubina i napravljeni su od prozirnog materijala. Klaseri za marke se bitno razlikuju od albuma po tome što imaju, po godištima, već tiskane dotične marke u crno-bijeloj boji. Ponad tih fotografija se nalazi prozirna folija u vidu džepa u koji se ulažu marke.
Postoje i specijalni albumi za stara pisma, karte, sveščiće (karnete), blokove, maksimum karte, i druga filatelistička izdanja.

 

Zaštitne trake ili hawid služe za zaštitu poštanskih maraka od vlage, prašine i drugih oštećenja, kao i za omatanje i stavljanje marka na izložbene listove. Hawid se izrađuje u crnoj ili bijeloj odnosno svijetloj varijanti i sastoji se od prednjeg ili prozirnog djela i stražnjeg ili neprozirnog, ljepljivog djela. Marke se ulažu između ta dva djela , a stražnji se dio zaljepi na izložbeni list.

 


Katalog boja maraka vrlo je koristan filatelistički pribor, osobito za manje iskusne filateliste. Najpoznatiji je Michelov katalog boja poštanskih maraka tiskan po sistemu profesora Ostwalda. U tom su katalogu registrirane sve osnovne boje (8) te oko 150 nijansi boja.

Boje su u katalogu tiskane u obliku kvadratića veličine 2 x 2 cm sa rupicom u sredini promjera 5 mm ispod koje se stavi poštanska marka kako bi se usporedile boje.

 

 

 

Filatelističke svjetiljke su UV i optičke svjetiljke i služe filatelistima za utvrđivanje vodoznaka, otkrivanje pogrešaka na markama, otkrivanje krivotvorina, reparatura maraka i za raspoznavanje fosfornih nanosa na markama.

Filatelističke bilježnice čiji su listovi iscrtani poljima na koja se ljepe marke uz pomoć specijalnih papirića takozvanog falca služe za čuvanje, razmjenu i prodaju viškova marka. Falcevi na jednoj od strana imaju ljepljivu masu koji se djelomično zaljepi užim djelom na marku, a širim u bilježnicu.
Prilikom vađenja neke marke iz takve bilježnice potrebno je otrgnuti dio zaljepljen na list bilježnice (a ne uži dio koji je priljepljen za marku) . Ispod marke je ucrtan prostor u koji se bilježe podaci o njoj k+poput kataloškog broja i cijene.

Blanko liste su listovi papira sa otisnutim kataloškim brojevima maraka. Tiskaju ih tvornice koje se bave proizvodnjom filatelističkog matrijala kako bi fiatelistima olakšale pronalaženje poštanskih maraka koje im nedostaju.

Izložbeni listovi služe za izlaganje poštanskih maraka na filatelističkim izložbama, a mogu biti izrađeni od običnog kartonskog bijelog papira ili od specijalnih vrsta papira. Listovi mogu biti različitih veličina, no najčešće se izlaže na listovima 272 x 305 mm ili 275 x 310 mm. Ponekad imaju perforacije na lijevoj strani ili pak impresije u vidu dvije ili više crta.
Na prednjoj je strani ucrtan okvir crne boje koji ujedno označava prostor u nutar kojeg se postavljaju marke koje se izlažu. U gornjem i donjem prostoru unutar okvira ispisuju se tekstovi koji pobliže govore o markama na tom listu. Gotovi izrađeni listovi stavljaju se u PVC folije i takvu šalju na izložbe poštanskih maraka.

 

 

0
0
0
s2sdefault

Pretraga kataloga

Filatelističke online trgovine

online aukcije kolekcionar net 2



 

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.