Žuti tri skilling

 

Godine 1855. Švedska je izdala svoje prve marke, niz od pet maraka koje su prikazivale švedski grb denominacije od tri do 24 švedskih skillinga. Marka vrijednosti 3 skillinga normalno se tiskala u plavo - zelenoj boji, dok je ona u vrijednosti od 8 skillinga tiskana u žućkasto - narančastoj boji.




 

Nepoznato je što je krenulo u krivo, ali se pretpostavlja da je kliše za tiskanje marke od osam skillinga (koji se sastojao od 100 šablona 10 x 10 polja) bio oštećen ili se razbio, pa je greškom zamijenjen sa klišejem od 3 skillinga. Broj maraka tiskanih u pogrešnj boji je nepoznat i do sada je pronađen samo jedan primjerak.


Nekako je ta greška prošla potpuno nezapaženo u to vrijeme, a do 1873. godine se promjenila i švedska valuta, tako da su skilling marke zamijenjene novim markama izraženim u "Öre".

Godine 1886. mladi kolekcionar Georg Wilhelm Baeckman je na imanju Väster Munga Gård sjeverno od Västeråsa na tavanu svoje bake našao nekoliko maraka od 3 skilinga za koje je preprodavač iz Stockholma Heinrich Lichtenstein nudio 7 kruna po komadu.

Nakon što su marke nekoliko puta promijenile vlasnika, Sigmund Friedl je  1894. prodao marku Philippu von Ferrariyu, vlasniku tada najveće zbirke na svijetu, za nevjerojatnih 4.000 Austro-Ugarskih guldena.

Kako je vrijeme prolazilo, a nije se (unatoč intenzivnom pretraživanju) pojavljivalo još "žutih" maraka ove vrijednosti, postalo je jasno da ova marka nije samo rijetka već je možda i jedini sačuvani primjerak.

Kad je Ferrariyeva zbirka 1920. prodana na aukciji, "žutu" marku kupio je švedski baron Eric Leijonhufvud, potom ju je Claes A. Tamm 1926. kupio za 1.500 funti, kako bi kompletirao svoju zbirku švedskih maraka.

Godine 1928. marka je prodana odvjetniku Johanu Rambergu za £ 2000 koji ju je zadržao devet godina.

1937. godine marka je ponovno promjenila vlasnika. Rumunjski kralj Karol II. kupio ju je na dražbi u londonskoj aukcijskoj kući H. R. Harmer za £ 5.000, a 1950. godine prodao ju je Reneu Berlingenu za nepoznati iznos.


Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća švedski Poštanski muzej izazvao je kontroverze proglašavajući marku krivotvorinom, međutim, nakon što su marku pregledale dvije različite komisije ustanovljeno je da se radi o originalnoj marci.

Marka se 1984. godine našla na naslovnicama kada je u ženevskoj aukcijskoj kući David Feldman prodana za 977.500 švicarskih franaka. Preprodana je 1990. godine za više od 1.000.000 $, zatim ponovo 1996. za 2.880.000 švicarskih franaka.
Svaka nova uspješna prodaja predstavljala je svjetski rekord u cijeni jedne poštanske marke.

Dana 22. svibnja 2010. godine, "žuta marka" se ponovno našla na aukciji kod Davida Feldmana u Ženevi i bila je prodana po cijeni od 2.3 milijuna $. Kupac je navodno bio "međunarodni konzorcij", a prodavatelj je bila financijska tvrtka kako bi otplatila dug bivšeg vlasnika. Točna cijena i identitet kupca nisu objavljeni, čak štoviše, svi ponuđači su prisegli na čuvanje poslovne tajne. Kupac je kasnije identificiran kao Armand Rousso, "koloristočan filatelistički igrač ... poznat ... po brojnim aktivnostima visokog profila".

 U svibnju 2013. godine marku je kupio grof Gustaf Douglas, švedski plemić i političar.

 

Izvor: Wikipedia

 

0
0
0
s2smodern

snjegovic gif

Pretraga kataloga

Filatelističke online trgovine

 


 

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.