Ruže – nove poštanske marke u seriji „Hrvatska flora“

hrvatska flora zigHrvatska pošta 21. ožujka 2022. pušta u optjecaj nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska flora“ s motivom odabranih sorta ruža uzgojenih u Hrvatskoj, čiji je tvorac Josip Rogin: bistrica, Kristov jubilej i Slavoljub Penkala.

Autorica maraka je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a autorica ilustracija Sanja Rešček Ramljak, zagrebačka akademska slikarica i dizajnerica.

Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte.

Žig prvog dana je u uporabi 21. i 22. 3. 2022. u poštanskom uredu 10000 Zagreb.

 

Bistrica

Sorta bistrica grmolika je ruža uspravnog rasta i zlatnožutih cvjetova ugodna mirisa. Može se koristiti kao ukras u vrtu ili kao rezani cvijet zato što rezani cvjetovi ostaju dugo svježi u vodi. Bistrica pripada ružama čajevkama, poznatim i kao ruže mjesečarke.

Čajevke su najveća i najrasprostranjenija skupina ruža omiljena zbog velike raznolikosti boja i nijansi cvjetova te učestalog cvjetanja. Jako su popularne i kao rezano cvijeće jer su im cvjetne stapke snažne, ravne, dugačke i uspravne te uglavnom nose pojedinačan, lijepo oblikovan cvijet.

Veličina cvijeta je različita i iznosi od 8 do čak 18 cm u promjeru. Cvjetovi se odlikuju ugodnim mirisom. Visina grma ovisi o sorti i može biti od 40 do 150 cm. Smatra se da je prva hibridna čajevka bila sorta La France koju je sasvim slučajno otkrio vrtlar Pierre Giullot 1867. godine.

Ona je objedinila niz poželjnih svojstava: višekratnu cvatnju, elegantne pupoljke koji se otvaraju u krupne cvjetove i dobru otpornost na mraz.

Razvoju ove skupine jako je pridonio Englez Henry Bennett, koji se od 1879. sustavno bavio hibridizacijom i selekcijom ruža. Od tada broj novih sorata naglo raste i u današnje vrijeme ima najviše novostvorenih sorata ruža upravo iz skupine čajevki. Autor sorte bistrice je Josip Rogin (1947. – 2020.), pisac, vrtlar i zaljubljenik u ruže.

Rogin je ružama posvetio cijeli svoj život, a tijekom desetljeća bavljenja hibridizacijom i uzgojem ruža, po uzoru na poznatoga engleskog uzgajivača ruža Davida Austina, kreirao je našu, hrvatsku kolekciju ruža s više od 20 novih sorata.

Neke od njih cvjetaju u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Ruža bistrica dobivena je od sorte Doris Tysterman, čajevke s cvjetovima narančaste boje u kombinaciji sa žutom nijansom.

Sorta bistrica dobila je naziv prema svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici gdje je 1994. prvi put promovirana za blagdan Velike Gospe.

hrvatska flora bistricaVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, Autorica likovnog predloška: Sanja Rešček, akademska slikarica i dizajnerica iz Zagreba
Veličina: 29.82 mm x 35.50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 21.03.2022.
Naklada: 30 000 primjeraka po motivu u arcima + 1000 karneta po motivu

 

Kristov jubilej

Ruža Kristov jubilej sorta je ruža čajevke čije su latice nježno ružičastožute s intenzivno crvenim točkicama. Zbog svojih posebnih cvjetova Kristov jubilej omiljena je vrtna ruža, pa se može naći u ponudi rasadnika.

Tvorac ove sorte također je Josip Rogin. Ruže pripadaju rodu ruža (lat. Rosa). Rod Rosa – ovisno o autoru – obuhvaća od 100 do 250 samoniklih (divljih) vrsta ruža rasprostranjenih većinom u umjerenom pojasu sjeverne polutke. U Hrvatskoj samoniklo raste više od 30 vrsta iz roda Rosa.

Među našim najčešćim vrstama su šipak, divlja ili pasja ruža (Rosa canina), poljska ruža (R. arvensis), kamčatska ruža (R. rugosa), galska ruža (R. gallica), rđasta ruža (R. rubiginosa), planinska ruža (R. pendulina) i zimzelena ruža (R. sempervirens).

Ruže su najpoznatije kao ukrasne biljke u vrtovima i parkovima te kao rezano cvijeće. Međutim, osim u hortikulturi, primjena ruža može biti jako raznolika. Tako se svježi plodovi (šipci) vrste Rosa canina, koji su bogati vitaminima, osobito vitaminom C, prerađuju u pekmeze, a osušeni u čaj ili čajne mješavine.

Latice nekih divljih ili uzgojenih ruža mogu se upotrijebiti za jelo ili kao dodatak jelima. Eterično ulje dobiveno iz latica ruža važna je sirovina u industriji parfema i kozmetičkih proizvoda. Pritom se mirisna ulja komercijalno najviše dobivaju iz vrsta Rosa damascena i Rosa centifolia.

U ljekovite svrhe upotrebljava se cijeli šipak te kora i sjemenke šipka pretežito od divlje ruže i planinske ruže. U aromaterapiji se miris ruža, zbog svoga opuštajućeg djelovanja, primjenjuje u terapeutske svrhe.

hrvatska flora kristov jubilejVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, Autorica likovnog predloška: Sanja Rešček, akademska slikarica i dizajnerica iz Zagreba
Veličina: 29.82 mm x 35.50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 21.03.2022.
Naklada: 30 000 primjeraka po motivu u arcima + 1000 karneta po motivu

 

Slavoljub Penkala

Cvjetovi ruže Slavoljub Penkala odlikuju se veoma raznolikom bojom latica: od sasvim žute preko narančaste prošarane žutim prugama do potpuno žute ruže boje starog zlata. Sorta Slavoljub Penkala nastala je od sorte Ambassador, najpoznatije ruže za rez u žutonarančastoj boji. Slavoljub Penkala je ruža čajevka koja se može koristiti kao rezani cvijet ili za uzgoj u vrtu, a njezin stvaratelj je Josip Rogin.

Ruža (lat. Rosa) istoimeni je rod iz porodice ruža (lat. Rosaceae). Porodica ruža je velika skupina vrlo raznolikih, pretežito drvenastih biljaka. Većina ih ima veliko gospodarsko značenje i važne su jestive, ljekovite ili ukrasne vrste. Tako porodici ruža pripadaju najrasprostranjenije voćne vrste poput jabuke, šljive, jagode, maline, breskve i dr. Ruže su listopadni, rijetko vazdazeleni grmovi s trnovitim stabljikama koje su uspravne ili se penju. Iako se za ruže uobičajeno govori o trnovima, zapravo je riječ o emergencijama.

Za razliku od pravih trnova, emergencije su relativno lako lomljive, odnosno lakše se odvajaju od stabljika. Listovi ruža su neparno perasto sastavljeni i imaju palistiće. Peteročlani cvjetovi sadrže brojne prašnike.

Plodovi su poznati u narodu kao šipak, a u stručnom nazivlju kao šipurak. Zbog ljepote i mirisa cvjetova, ruže se odavna uzgajaju kao hortikulturne biljke i procjenjuje se da ih danas u uzgoju ima oko 30-ak tisuća sorata.

Sorta Slavoljub Penkala dobila je ime po Eduardu Slavoljubu Penkali, hrvatskom izumitelju poljskog podrijetla. Iako opus Slavoljuba Penkale obuhvaća oko 80 izuma, vjerojatno najpoznatiji njegovi izumi jesu mehaničke olovke i nalivpera s krutom tintom, preteče kemijske olovke.

hrvatska flora slavoljub penkalaVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, Autorica likovnog predloška: Sanja Rešček, akademska slikarica i dizajnerica iz Zagreba
Veličina: 29.82 mm x 35.50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 21.03.2022.
Naklada: 30 000 primjeraka po motivu u arcima + 1000 karneta po motivu

 

prof. dr. sc. Mihaela Britvec, Agronomski fakultet, Zagreb

 

Izvor: Hrvatska pošta

Sva izdanja maraka možete naručiti i kupiti preko Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak"

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.