.

Zajedničko izdanje Hrvatske pošte i Švicarske pošte povodom 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa

hrvatska svicarska zigHrvatska 5. svibnja 2022. pošta pušta u optjecaj nove prigodne poštanske marke nastale u suradnji sa Švicarskom poštom u povodu obilježavanja 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Švicarske. Motivi na markama su jezero Visovac na rijeci Krki (hrvatski motiv) i alpsko ledenjačko jezero Cauma (švicarski motiv).

Autor zajedničkog izdanja prigodnih marki je zagrebački dizajner Dean Roksandić, a fotograf i dizajner švicarskog motiva je Gaudenz Danuser. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka i u nakladi 70.000 primjeraka po motivu. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Žig prvog dana je u uporabi 5. i 6. 5. 2022. u poštanskom uredu 10000 Zagreb.

 

Gospin otok sred jezera – mjesto stoljetnog mira, ljepote i baštine Otok nasred rijeke. Dug svega 200, širok 150 m, naseljen je još u 14. stoljeću. Čuva najmanju knjigu na svijetu, koja sadrži molitvu Očenaš na sedam jezika, i vrijedan primjerak basni slavnoga Ezopa.

Dio su bogate samostanske riznice, koju su franjevci brižno gradili gotovo šest stoljeća. Visoki jablani koji ga okružuju prepoznatljiva su slika najpoznatije razglednice s Krke. Skoro da je nezamislivo da je nekada na tom mjestu stajala tek „Bila stina“ – Lapis albus – što je postala Visovac.

Visovac se smjestio usred pitomog proširenja rijeke Krke između Skradinskog buka i Roškog slapa. Franjevački samostan i crkva na otoku čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu u prekrasnom krajobrazu Visovačkog jezera.

Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, a sam samostan i Majci od Milosti, pa je Visovac stoljećima odredište hodočasnika iz cijelog svijeta. Otok se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1345. pod imenom Lapis albus (Bijela stijena) zbog osnovice od čvrstoga kamena, dok se naziv Visovac u ispravama javlja tek sto godina poslije.

Početne površine 13 000 četvornih metara, otok je tijekom godina proširivan, pa je danas dug oko dvjesto, a širok sto pedeset metara. Unatoč izloženosti vremenskim nepogodama, Visovac je kultiviran kao samostanski vrt s brojnim dekorativnim vrstama u kojem danas obitavaju ptice i domaće životinje, a prepoznatljiv je po vizuri visokih jablana koji okružuju otok.

Zbog svojega specifičnog položaja i meditativnog ambijenta, Visovac su sredinom 14. stoljeća prvo naselili eremiti, pustinjaci Reda sv. Augustina, kojima je Bijelu stijenu poklonio kralj Ljudevit iz loze Anžuvinaca. Augustinci su sagradili mali samostan i crkvicu posvećenu svetom Pavlu apostolu od kojih su danas vidljivi stupovi s lukovima u klaustru i krunište bunara, dok nekadašnja crkvica služi kao sakristija današnje crkve, koju su sagradili franjevci u gotičkom stilu.

Crkva je krajem 17. stoljeća produžena i obnovljena u baroknom stilu. Tada je dobila još jednu apsidu, pa je rijedak primjer crkve s dvama glavnim oltarima u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi. U desnoj apsidi nalazi se kopija slike Gospe Visovačke, a u lijevoj barokno drveno raspelo s početka 18. stoljeća. Osim dvaju glavnih, u crkvi se nalaze još četiri oltara, kao i vrijedne orgulje iz 1771. na koru iznad apsida.

Pred prodorom Turaka eremiti su napustili Visovac, pa su ih 1445. zamijenili franjevci iz Bosne koji su, prema legendi, na otok donijeli i Gospinu sliku, koja nije sačuvana u originalu, ali je zato do današnjeg dana sačuvana pobožnost franjevaca i okolnog puka prema Gospi Visovačkoj.

Osim za Kandijskog rata (1648. – 1672.), kada su se privremeno sklonili u samostan svetog Lovre u Šibeniku, franjevci do danas nisu napuštali otok, a uzdržavali su se obrađivanjem svojih posjeda u njegovoj okolici. Samostan je nekoliko puta proširivan i dograđivan.

Konačan oblik samostan je dobio 1906. godine. Visovac se nalazi u srcu Nacionalnog parka „Krka“. Za boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati arheološku zbirku, zbirku povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s mnogim starim knjigama i inkunabulama.

Onomu tko na njega kroči na Gospu od Anđela bit će udijeljen porcijunkulski oprost. Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske oledbe u pleistocenu zbog općeg otapanja ledene kore na planetu Zemlji podigla se razina mora te je potopljena današnja jadranska obala. U to je vrijeme oblikovan i estuarij rijeke Krke od Šibenika do Prokljanskog jezera.

Stvaranjem sedrenih naslaga u poslijewürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka te stvaranje Visovačkog jezera i ostalih nakupina vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke.

Visovačko jezero najveće je proširenje i akumulacija slatke vode od Skradinskog buka do tjesnaca Među gredama približno dugo 9 km. Tu prirodnu cjelinu karakterizira izrazita otvorenost prostora s otočićem kao središnjim elementom kompozicije.

Za jezera kao što je Visovačko, koja nastaju u krškim područjima, karakteristično je taloženje karbonatnog sedimenta. Karbonat otopljen u vodi taloži se kao kalcit, koji formira buduću sedru.

Visovačko jezero karakterizira visok unos slatkih voda. Endemične i rijetke slatkovodne ribe uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. Visovačka pastrva i visovački glavočić stenoendemi su Visovačkog jezera i prioritet u zaštiti bogatoga ribljega fonda rijeke Krke.

Stenoendem je endem vrlo ograničenog areala, usko lokaliziran na malo područje, na pojedine planine, kanjone, otočne skupine i dr., pa je zato njegova zaštita iznimno važna. Oba stenoendema žive u mirnim, dubljim dijelovima Visovačkog jezera. Javna ustanova Nacionalni park „Krka“

hrvatska svicarska jezero visovacVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina: 42,60 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 05.05.2022.
Naklada: 70 000 po motivu

 


Hrvatska nije samo jedno od najpopularnijih odredišta za odmor prosječnog Švicarca, nego i važan trgovinski partner u jugoistočnoj Europi. Vrlo dobri odnosi između naših zemalja temelje se na švicarskoj predanosti humanitarnoj pomoći i obnovi tijekom i nakon rata u Hrvatskoj. Danas je Švicarska drugi dom brojnih hrvatskih iseljenika.

Trgovinsko partnerstvo dviju zemalja postoji već 30 godina. Jezero Cauma Idilično švicarsko jezero Cauma (retoromanski: Lag la Cauma) smješteno je u mjestu Flimsu, u regiji Graubüngen.

Ovo alpsko ledenjačko jezero napaja se iz podzemnih izvora, a nalazi se na 997 metara nadmorske visine. Razina jezera varira za otprilike 4 do 5 metara, zajedno s promjenjivim protokom podzemnih voda tijekom godine. Temperatura vode ljeti je u prosjeku 21 stupanj Celsiusa, a maksimalna oko 24 stupnja Celsiusa, pa je voda u ljetnim mjesecima ugodna za kupanje.

Jezero je okruženo gustom crnogoričnom šumom i do njega se može doći samo pješačkom stazom te korištenjem uspinjače sagrađene 1939. godine, a obnovljene 1988. godine. Bajkovito jezero, tirkizne vode, s pitoresknim otočićem u sredini, pruža posjetiteljima nezaboravne trenutke.

Poznato kao „Lag la Cauma“ što na retoromanskom jeziku znači „jezero popodnevnog odmora (sieste)“, jezero Cauma nudi mir, opuštanje, šetnju ili pak aktivan odmor – savršeno je za kupanje i sunčanje ljeti ili za uživanje u veslanju, odbojci, biciklizmu te drugim rekreativnim sadržajima.

Osobitu ljepotu jezera Cauma treba očuvati za brojne buduće naraštaje koji će isto tako željeti doći iz prenapučenih gradova i upijati prizore bajkovitoga planinskoga krajolika, udahnuti čisti zrak, zaroniti u bistru jezersku vodu te okrijepiti dušu i odmoriti tijelo.


hrvatska svicarska lag da caumaVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Gaudenz Danuser
Fotografija: Gaudenz Danuser
Veličina: 42,60 x 29,82 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 05.05.2022.
Naklada: 70 000 po motivu

 

Izvor: Hrvatska pošta

Sva izdanja maraka možete naručiti i kupiti preko Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak"

 


Donacije za Filatelistički Klub

Ukoliko želite podržati rad Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak" i dati nam vjetar u leđa da budemo još bolji u našoj namjeri da ljubiteljima filatelije ponudimo sve potrebne informacije, možete to učiniti svojom dobrovoljnom novčanom donacijom na naš IBAN račun 

HR424840081104081825


 

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.