Hrvatska marijanska svetišta 

hrvatska marijanska svetišta zigHrvatska pošta 4. lipnja pušta u optjecaj prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska marijanska svetišta“. Na prigodnoj seriji u čast Majke Božje nalaze se motivi svetišta i kipa Majke Božje Bistričke te svetište i slika Gospe Voćinske.

Nominalna vrijednost maraka na kojima se nalaze kip i slika Majke Božje iznosi 3,10 kuna, a marke s motivima svetišta mogu, zbog svoje nominalne vrijednosti od 8,60 kuna, biti poslane i viđene diljem svijeta.

Autori fotografija su Mario Romulić i Dražen Stojčić, a njihove fotografije prilagodio je za tisak Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Marke su izdane u arčićima od 8 maraka s jednim privjeskom, a tiskane su u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu.

Dva samoljepljiva karneta od 10 maraka tiskana su u nakladi od 5000 primjeraka za svako svetište. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Žig prvog dana je u uporabi 04. i 05. 06. 2019. u poštanskom uredu 10101 Zagreb.

Hrvatska marijanska svetišta Marija je blagost onoga svijeta. Ona je vjera u mogućnost da ljubav korigira pravdu. Zato su njezina svetišta na Zemlji utočišta. Mreža tih utočišta nešto je poput odslika zviježđa. I Hrvatska ima takvu svoju drevnu mrežu, koju stoljećima ophode hodočasnici. Hrvatska pošta odlučila je najznačajnija od tih svetišta, kao dio naše duhovne i umjetničke baštine i naše najbolje slike, u nizu maraka otposlati u svijet. Slike ili kipovi Marije, koje se u njima štuju, dijelile su tešku povijest svoga naroda, pa su one i svjedoci teškoga i upornoga opstanka na hrvatskom tlu.

 

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici Najpoznatije naše marijansko svetište jest basílica minor Marija Bistrica. Naselje Bistrica prvi se put spominje 1209., a župa s crkvom 1334. Zdanje je sigurno starije od prvog spomena.

Njegov srednjovjekovni oblik s vremenom je barokiziran, a krajem XIX. stoljeća arhitekt Hermann Bollé preoblikovao ga je u romantični historicistički sklop, neku vrstu slikovitog sakralnog burga. Sklop je dograđivao i arhitekt Stjepan Planić.

Okolina crkve artikulirana je vanjskim molitvenim prostorima za tisuće hodočasnika. Mnogi su umjetnici ostavili svoja djela u tom svetištu, od Ferde Quiquereza u reinterpretiranom cinktoru, do Krste Hegedušića, Željka Hegedušića, Zlatka Šulentića i drugih, kojima je u II. svjetskom ratu bl. Alojzije Stepinac tamo spašavao glavu.

Uz crkvu je Križni put prema zamisli nadbiskupa Antuna Bauera i njegovoga koadjutora Stepinca, s postajama naših značajnih modernih kipara (Krune Bošnjaka, Ante Orlića i Marije Ujević, Stanka Jančića, Josipa Poljana te Ante Starčevića).

Mariju Bistricu posjetio je papa sv. Ivan Pavao II., koji je u njoj 1998. proglasio Alojzija Stepinca blaženim. Sam kip Majke Božje Bistričke gotički je drveni kip iz XV. stoljeća, crna Madona s Djetetom.

Kult crnih Madona raširen je po cijeloj Europi; one se nalaze u najpoznatijim svetištima, poput Loreta, Einsiedelna ili Czestohovve, izvorno crne, ili pocrnjele s vremenom ali štovane kao crne. Njihova simbologija seže do pretkršćanskih vremena, a prihvaćene su u skladu s preporukom pape Grgura Velikog o inkulturaciji.

Pred turskom opasnošću bistrički kip dvaput je, u XVI. i XVII. stoljeću, skrivan i nimalo lako nađen, zakopan pod crkveni kor ili zazidan u prozor; o tome svjedoče čudesne legende. Brojne dobivene milosti vezane su uz taj kip do danas, i čine ga omiljenim predmetom pobožnosti u hrvatskom narodu.

hrvatska marijanska svetišta bistrica marija markaVrijednost: 3,10 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Veličina: 29,82 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 04.06.2019.
Naklada: 100 000 po motivu
 

hrvatska marijanska svetišta bistrica crkva markaVrijednost: 8,60 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Veličina: 29,82 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 04.06.2019.
Naklada: 100 000 po motivu

 

 

hrvatska marijanska svetišta bistrica marija arcichrvatska marijanska svetišta bistrica crkva arcic


 

Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu Svetište Gospe Voćinske crkva je od koje drhti srce svakome tko ga ima. Ona je ne samo „Slavonija u sedam požara", nego Hrvatska u sedamdeset i sedam požara. Neusporediva je gustoća i dramatičnost njezine povijesti. Stoga ona zahtijeva nešto više riječi.

Prvi podatak o voćinskoj župi zabilježen je 1334., a crkva je sigurno starija. U tada važnom mjestu Voćinu, posjedu najmoćnijih hrvatskih velikaša, s templarskom utvrdom, s desetak do dvadesetak svećenika, dva samostana, znatnim brojem studenata po svijetu, crkvu je podigao Ivaniš Korvin ili, po drugoj tezi, knezovi Iločki.

Ona je, sa svojim zvjezdastim svodom nad svetištem i lađom, jedinstven primjer utjecaja češke gotike u ovom dijelu srednje Europe. Velika je poput katedrale: duga je gotovo trideset i pet metara, a toranj joj je u jednoj fazi bio visok četrdeset metara. Najprije građanski rat između Zapolje i Ferdinanda Habsburškog, a zatim pad pod tursku vlast prouzročili su korjenite promjene u sastavu stanovništva.

Crkva nije pretvorena u džamiju, ali je prepuštena propasti. Kršćanstvo su tu održali franjevci Bosne Srebrene. Nakon izgona Turaka i Karlovačkog mira 1699., zanimanjem zagrebačkih biskupa, počinje 1743. njezina obnova. 1748. nabavljen je u Osijeku kip Majke Božje koji će se smatrati čudotvornim. 1749. grom je teško oštetio crkvu, ali je kip ostao sačuvan. 1756. „crkvi više ništa ne nedostaje“. Ubrzo je međutim uništava teška vlaga.

Uzdržavaju je i pomažu grofovi Jankovići, a u doba historicističke obnove i vlastelini Gutman, Židovi, koji su do Voćina bili proveli čak željeznicu. 1885. u crkvu je postavljen kip Gospe Lurdske, novo obličje Marijina kulta, koji se ubrzo počeo štovati kao čudotvoran.

Stari, u međuvremenu postradali kip vjerojatno je sačuvan na slici iz 1770., koja je danas žarište voćinske pobožnosti. Sliku je u II. svjetskom ratu sačuvao župnik Martinac, ubijen od partizana 1943. Njemačka vojska, bez ustaškog protivljenja, 1944. do temelja je spalila Voćin kao moguću partizansku utvrdu, crkva je razrušena, opljačkana i spaljena kao što je nikada nisu srušili Turci.

Razrušena je i pravoslavna crkva. Tek 1971. započela je obnova. S velikim zanosom crkva je posvećena 1984. Samih sedam godina nakon obnove, 13. prosinca 1991., eksplozivom i granatama raznijeli su je pobunjeni Srbi i jugoslavenska vojska. Nikada iz memorije ne može iščeznuti slika ruševine koja upire prst u nebo.

Zbog iznimnog značenja voćinske crkve odlučeno je da se ona obnovi u izvornom obliku, po dokumentaciji arh. Sene Sekulić Gvozdanović, arh. Vladimira Bedenka i arh. Borisa Vučića Šnepergera koji je i vodio izvedbu. Kamen-temeljac blagoslovio je 1998. sv. Ivan Pavao II., a posvećena je 2011. Prvi požeški biskup Antun Škvorčević tom je obnovom zaslužio povlasticu da se u povijesti ove amblematske crkve pojavljuje među znamenitim biskupima.

Nestanak povijesnog inventara biskup Škvorčević nadoknadio je unosom biranih novih umjetnina, autora Ljubica, Poljana, Mikulina, izvedenim nacrtima Dulčića i Ivančica, a nadasve sjajnim ansamblom Šime Vulasa u svetištu crkve.

Slika Gospe Voćinske, „Maike od Utocsishcsa“, spašeno svjetlo iz tolikoga mraka, u vremenu olakog zaborava, pa i ponižavanja vlastitih (univerzalnih) vrijednosti, podsjeća da „nit bi ikad barbarim ve zvali/što vi mroste dok su oni spali“.

Gospa Voćinska, Majka od Utočišta, s pravom bi mogla nositi još jedan naziv – Majka od Ustrajnosti.

hrvatska marijanska svetišta vocin marija markaVrijednost: 3,10 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Veličina: 29,82 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 04.06.2019.
Naklada: 100 000 po motivu

 


hrvatska marijanska svetišta vocin crkva markaVrijednost: 8,60 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Veličina: 29,82 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 04.06.2019.
Naklada: 100 000 po motivu

 

hrvatska marijanska svetišta vocin marija arcichrvatska marijanska svetišta vocin crkva arcic


 Karneti 

hrvatska marijanska svetišta bistrica karnet

hrvatska marijanska svetišta vocin karnet

 

Omotnica prvoga dana, FDC

hrvatska marijanska svetišta fdc

 

 

 

Izvor: Hrvatska pošta

Sva izdanja maraka možete naručiti i kupiti preko Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak"

0
0
0
s2smodern

Pretraga kataloga

Filatelističke online trgovine

njuskalo

 

 

 


 

online aukcije kolekcionar net 2




 

 

 

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.