KAMENOTISAK - crtež se prenosi na posebni kamen kojim se tiskaju poštanske marke. Kod ovog načina marka je savršeno glatka s obje strane.
KARNETI - mali sveščić koji se sastoji od jednog ili više listova maraka uvezanih tvrdim koricama naziva se karnetom. Karneti se tiskaju već duže od pola stoljeća i u njima mogu biti redovne ili prigodne marke. Osnovna zamisao pri tiskanju karneta je bila mogućnost lakšeg prenošenja poštanskih maraka u džepu košulje ili sakoa, ali u današnje vrijeme karneti su nadišli svoju prvu namjenu. Prigodnim oslikavanjem njihovih korica dobivaju se izuzetno zanimljiva izdanja koja imaju posebno velik turistički značaj. U izdavanju karneta posebno se ističe Finska koja svake godine izdaje po nekoliko prigodnih karneta.
KATALOZI POŠTANSKIH MARAKA - katalozi su osnovni oblik literature koji treba posjedovati svaki imalo ozbiljniji filatelist. Katalozi poštanskih maraka mogu biti teritorijalno i tematski usmjereni. Danas veliki broj zemalja izdaje svoje nacionalne kataloge dok su popularniji katalozi koji u sebi sadrže marke svih zemalja pojedinog kontinenta. Neki od poznatijih kataloga su ''Michel'', ''Zumstein'', ''Yvert et Tellier'', ''Scott'', ''Gibbons'' i drugi. Marke u katalozima su prikazane u crno-bijelom obliku ili u boji. Ono što je najvažnije kod svih kataloga je sistematizacija poštanskih maraka. Uz svaku marku nalazi se jedinstveni kataloški broj, godina izdavanja, značaj izdanja, vrsta zupčanja, papira i tiska, ime autora, boje na markama, naklada, nominalna vrijednost i drugo.
KNJIGOTISAK - kliše je izbočen i primljenu boju pritiskom prenosi na papir. Kod ovog načina tiska (naročito kod neupotrebljenih maraka) vide se konture pojedinih jačih linija slike marke i njenih natpisa.
KOVERTA PRVOG DANA - pismo sa naljepljenim markama koje su žigosane žigom datuma izdanja naziva se "Koverta prvog dana" ("First Day Cover" ili skraćeno "FDC"). Ovakve koverte često se žigošaju žigom koji nosi i oznaku "Prvi dan" (ova oznaka odtiskana je na koverti ili obilježena ručnim žigom) čime se ističe karakter ovakvih koverata.
KREDASTI PAPIR - naziva se onaj čija površina odaje naročiti sjaj i glatkoću. Ovaj papir nije zahvalan jer se marke pri najmanjem savijanju prelome, a pri pranju boje se razliju i iskvare marke. Kredasti papir je prevučen tankim slojem rastopIjene krede i lako se raspoznaje po sjaju na prednjoj strani.
KVALITETA - marke prve kvalitete ili druge, većinom je izraz kojim se opisuje da li je marka sačuvana ili nešto izblijedile boje, bezuvjetno su mane koje klasificiraju marku u drugu ili treću kvalitetu. Savjetujemo da se skupljaju marke prve kvalitete jer samo takve imaju prednost, sigurnu potražnju i porast cijena. Kataloške cijene maraka su određene za potpuno ispravne marke, prosječne kvalitete. Za birane (prvoklasne) marke cijena je veća. Ispravnom markom smatra se ona marka koja nije ni malo zarezana (zacjepljena), kod koje niti jedan zubac nije otkinut, niti je papir (kako s lica, tako i s naličja) zaderan, odnosno zagreban. Kada zaderanu marku okrenemo prema svjetlu, tanka su mjesta prozirna. Ako je zupčanje ili sječenje marke loše obavljeno, tako da sa slike marke nedostaje jedan dio onda se takva marka ne smatra potpuno ispravnom i za nju se kaže da je decentrirana. Žigosana marka se smatra neispravnom ukoliko je žig suviše zamrljan ili je marka uprljana bojom od žiga. Pod markom prvoklasne kvalitete podrazumijeva se ona marka koja je i dobro centrirana tj. kod koje je bijeli rub oko slike jednak na sve četiri strane. Kod nezupčanih maraka što je rub širi - marka se smatra ljepšom. Boja marke treba biti potpuno "svježa". Kod neponištenih (nežigosanih) maraka guma (ljepilo na poleđini marke) mora biti potpuno ispravna. Što je guma čistija, marka je bolja. Poništena marka mora imati čist žig. Pojedini filatelisti u svoje zbirke stavljaju samo marke s netaknutom gumom. Marka s ostatkom ljepila ili ljepilom koje pokriva manji dio gumirane površine je potpuno ispravna marka. Naročito je neopravdano tražiti klasične marke s netaknutom gumom. Na filatelističkim su izložbama marke nerijetko zalijepljene na albumske listove iako se radi i o najvećim raritetima.
Izvor: Hrvatski Filatelistički Savez
