Prigodne poštanske marke iz serije “Dvorci Hrvatske”

Hrvatska pošta 20. svibnja 2021 pušta u optjecaj . nove prigodne poštanske marke iz serije „Dvorci Hrvatske“. Motivi na markama prikazuju četiri prekrasna dvorca iz naše zemlje: dvorac Brezovica, dvorac Erdödy, dvorac Laduč te Nove dvore kraj Zaprešića.

Autor maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka te u zajedničkom arku od 8 maraka (2 x 4v) i s 8 privjesaka. Arčići su izdani u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu, a zajednički arci u 5000 primjeraka. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Žig prvog dana je u uporabi 20. i 21. 5. 2021. u poštanskom uredu 10 000 Zagreb.

Novi dvori – dvorac hrvatskog bana Josipa baruna Jelačića u Zaprešiću

Posjed Novih dvora utemeljen je 1611. u sklopu Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Od tada do sredine 19. stoljeća promijenili su se brojni vlasnici, poznata plemićka prezimena – Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić i Erdödy.

Godine 1852. od Aleksandra Erdödyja dvorac kupuje tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić. Imanje je bilo vlasništvo njegove obitelji do 1934., kada je umrla banova nećakinja, grofica Anka Jelačić, posljednji potomak obitelji.

Posjed je ostavila hrvatskom narodu, osnovavši četiri zaklade s dobrotvornim svrhama. S Drugim svjetskim ratom nestale su zaklade, ali i kontinuitet života u dvorcu, koji se nalazi samo 18 km od Zagreba. Od tada do danas pokušava se dvorcu i dvorskom sklopu vratiti život u nekom suvremenom obliku.

Dvorac, s pratećim gospodarskim zgradama, svjedoči o povijesti dugoj tri i pol stoljeća. U dolini ispod srednjovjekovnoga plemićkoga grada Susedgrada sagrađena je nakon 1671. kurija nazvana Novi dvori.

Kurija je poslije ugrađena u zapadni dio današnjeg dvorca, koji je poprimio konačan izgled sredinom 19. stoljeća, s obilježjima neogotičkoga historicizma. Tada je uređen i pejsažno-romantičarski perivoj.

Dvorac se nije mijenjao tijekom 83 godine u posjedu obitelji Jelačić, koja je čuvala uspomenu na bana. Dvorski sklop obuhvaća dvorac, perivoj, vrtove i voćnjak, brojne gospodarske zgrade i park-šumu, ukupne površine oko 20 hektara.

Dvorcu se prilazilo alejom divljih kestenova koju prate gospodarske zgrade među kojima se ističe okrugla vršilnica i troetažna žitnica preuređena u Galeriju „Skurijeni“. Ban je u perivoju podigao neogotičku kapelu u kojoj je bio i pokopan.

U park-šumi Hrastina podignuta je 1884. neogotička grobnica obitelji Jelačić izvedena prema projektu arhitekta Hermana Bolléa, obnovitelja zagrebačke katedrale i graditelja mirogojskih arkada.

Vrijednost: 3,30 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina: 34,08 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 20.05.2021.
Naklada: 50 000 primjeraka po motivu

Dvorac Brezovica – barokni dvorac grofova Drašković Trakošćanskih

Dvorac Brezovica, udaljen 13 km od Zagreba, jedan je od najvažnijih primjera barokne arhitekture dvoraca u Hrvatskoj, premda desetljećima bez namjene i u jako lošem stanju. Ime Brezovica spominje se krajem 13. stoljeća, plemićki je posjed od kraja 14. stoljeća, a renesansni burg u 16. stoljeću.

Posjed je pripadao različitim plemićkim obiteljima (Zrinski, Drašković, Gyulaj i dr.) od kojih su grofovi Drašković Trakošćanski ostavili najvidljiviji trag. Posjedovali su Brezovicu od 1660. do 1807. kada Janko Drašković prodaje dvorac hrvatskom banu Ignjatu Gyulaju.

U doba Draškovića Brezovica je doživjela gospodarski i kulturni razvoj, a dvorac je iz dotadašnje skromne zgrade krajem 18. stoljeća dograđen i preuređen u trokrilni barokni dvorac s ugaonim kulama te perivojem istaknute jednoosne koncepcije.

Dvorac je prepoznatljiv po središnjoj dvorani na katu s vrijednim zidnim slikama po svim zidovima. Zidovi su oslikani prizorima iz Sedmogodišnjeg rata (1756. – 1763.) u kojem su sudjelovali Josip Kazimir Drašković (1714. – 1765.) i njegov sin Ivan VIII. Drašković (1740. – 1788.).

U hrvatskoj povijesti umjetnosti ti su oslici rijedak primjer očuvanoga zidnog slikarstva svjetovne tematike iz baroknog doba. U 19. i 20. stoljeću dvorac je doživljavao arhitektonske preinake, ali bez ključnih zadiranja u baroknu arhitektonsku zamisao.

U 19. stoljeću ban Gyulaj dao je urediti sjeverno glavno pročelje. Godine 1912. dvorac kupuje Zagrebačka nadbiskupija za ljetnu rezidenciju nadbiskupa Antuna Bauera.

Na imanju je tada uređeno veliko gospodarstvo koje je Nadbiskupiji donosilo prihode od ratarstva i stočarstva za održavanje dvorca. Arhitektonsko uređenje dvorca s manjim preinakama vodio je arhitekt Viktor Kovačić, začetnik hrvatske moderne arhitekture, a sudjelovao je i slikar Ljubo Babić.

Dvorac je 1946. nacionaliziran te se do 1990. koristi za potrebe vrtlarske škole, diskokluba i restorana, a 2006. vraćen je Zagrebačkoj nadbiskupiji. Dvorac i dvorski sklop čekaju priliku za novi život.

Vrijednost: 3,30 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina: 34,08 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 20.05.2021.
Naklada: 50 000 primjeraka po motivu

Dvorac Laduč – historicistički dvorac baruna Vranyczany-Dobrinović

Dvorac u Laduču nalazi se u Općini Brdovec, 25 km zapadno od Zagreba, na granici savske doline i brežuljaka Hrvatskog zagorja. U okolici Zaprešića, međusobno udaljeni po nekoliko kilometara, nalaze se četiri dvorca – najzapadniji je Laduč, a slijedi klasicistički Januševec, barokna Lužnica i historicistički Novi dvori Jelačićevi.

Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. U 16. stoljeću nastao je vlastelinski marof s plemićkim dvorom (curia nobilitario).

U 17. stoljeću u brdovečkoj općini podignuto je desetak kurija. Krajem 19. stoljeća barunska obitelj Vranyczany-Dobrinović, koja je bila poznata u gospodarskom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. stoljeću, kupila je pet dvoraca u Hrvatskom zagorju – Sv. Križ Začretje, Gornja Bedekovčina, Mirkovec, Oroslavje Gornje i Laduč, kojeg kupuje Vladimir Vranyczany-Dobrinović.

Vladimirova kći Tilda živjela je u dvorcu do Drugoga svjetskog rata. Dvorac u Laduču sagrađen je krajem 19. stoljeća na temeljima stare kurije, u historicističkom izričaju. Projekt i gradnju dvorca barun Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu Kuni Waidmanu.

Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu i savskoj dolini, s pogledom na Samoborsko gorje. Glavno arhitektonsko obilježje južnoga ulaznog pročelja jest velika altana s tri luka.

Središnji prostor unutrašnjosti veliko je predvorje s reprezentativnim stubištem. Iako je još uz staru kuriju postojao pejsažno-romantičarski perivoj, gradnjom novog dvorca perivoj se preuređuje i povećava. Sastoji se od dvaju dijelova – historicističkoga parternog vrta u nizini između ceste i dvorca obrubljenog gospodarskim zgradama te pejsažnoga romantičarskog perivoja na padinama sjeverno od dvorca.

Od perivojne opreme sačuvane su dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), koje se čuvaju u Zavičajnom muzeju u Brdovcu.

Vrijednost: 3,30 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina: 34,08 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 20.05.2021.
Naklada: 50 000 primjeraka po motivu

Dvorac Erdödy – renesansni dvorac grofova Erdödy u Jastrebarskom

Dvorac Erdödy nalazi se na rubu povijesnog središta Jastrebarskog, naselja koje je sredinom 13. stoljeća dobilo status slobodnoga kraljevskog trgovišta. Dvorac se počeo graditi između 1483. i 1489., a tijekom 16. stoljeća dograđuje se i poprima izgled renesansnoga kaštela, kakav je bez većih promjena sačuvan do danas, premda u lošem građevnom stanju. Stoljećima su tako feudalni dvorac i kraljevsko trgovište živjeli u suživotu s jakim utjecajem plemićke obitelji Erdödy.

Grofovi Erdödy su velikaška obitelj s posjedima u Ugarskoj, Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Posjedovali su vlastelinstvo Jastrebarsko od 1519. do 1848., do ukinuća kmetstva, a dvorac je bio u njihovu posjedu puna četiri stoljeća, do 1922. godine.

Osim Jastrebarskog, posjedovali su i velike dvorce kao što su Stari grad u Varaždinu, srednjovjekovni Cesargrad, Nove dvore klanječke (početak 17. st.), dvorac u Popovači te još brojna manja vlastelinstva i kurije.

Dvorac je primjer nizinskog dvorca kaštela (Wasserburg) koji objedinjuje stambenu i fortifikacijsku namjenu, okružen grabištima/opkopima ispunjenim vodom. Takvi su se dvorci u Hrvatskoj počeli graditi krajem 16. stoljeća, učestalo od početka 17. stoljeća, kada su se napuštali srednjovjekovni plemićki gradovi (burgovi) na teže pristupačnim brežuljcima i gradili novi dvorci u nizinama, veći i udobniji za stanovanje.

Tlocrtno je dvorac u obliku nepravilnoga kvadrata, tzv. četverokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i okruglim kulama na uglovima. Sačuvane su dvije kule, a od druge dvije postoje temelji. Prostorije dvorca nižu se uokolo dvorišta s hodnikom prema dvorištu.

U 18. stoljeću na pročeljima unutrašnjeg dvorišta izvedeni su barokni hodnici s lukovima (arkadama), ne mijenjajući znatnije renesansnu zamisao dvorca. Krajem 19. stoljeća oko dvorca je na površini od približno 10 hektara podignut perivoj, koji je danas zaštićen kao hortikulturni spomenik.

U perivoju se nalazi manje jezero, protječe potok i vidljivi su ostatci renesansnih fortifikacijskih grabišta. Dvorac je od 1936. u vlasništvu grada Jastrebarskog, koji ga je kupio kako bi spriječio razgradnju dvorca radi prodaje građevnog materijala.

Nakon 85 godina dvorac je u jako lošem stanju i prijeti mu razgradnja zbog višedesetljetnog neodržavanja. Grad polaže nade u obnovu dvorca sredstvima EU-a.

Vrijednost: 3,30 HRK
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina: 34,08 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 20.05.2021.
Naklada: 50 000 primjeraka po motivu

akademik Mladen Obad Šćitaroci prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

Izvor: Hrvatska pošta

Sva izdanja maraka možete naručiti i kupiti preko Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak"